Vrijeme i vjetrovi na Jadranu za nautičare

Planiranje odmora na jedrenju u Hrvatskoj zahtijeva pažljivo razmatranje vremenskih prilika, posebice vjetra. Iako je gotovo nemoguće predvidjeti vrijeme toliko unaprijed—posebno kada rezervirate svoj brod mjesecima unaprijed—postoje dosljedni sezonski obrasci koji vam mogu pomoći da se pripremite za svoje putovanje, bilo da je u proljeće, ljeto, jesen ili zimu.

Iako je zima općenito manje popularna među charter klijentima, ona može ponuditi ugodna iznenađenja za vlasnike plovila koji uživaju u sunčanim danima i mirnoj plovidbi primjerice tijekom prosinca. S druge strane, proljeće i jesen donose dinamičnije vremenske prilike, dok je ljeto poznato po uglavnom stabilnim i predvidljivim uvjetima, savršenim za opušten odmor na jedrenju.

Uvijek se pobrinemo da naši gosti imaju pristup pouzdanim izvorima vremenske prognoze koji im pomažu u planiranju ruta i odabiru sigurnih lokacija za brod. Čak i tijekom stabilnih ljetnih dana, bitno je redovito provjeravati prognoze i prema njima prilagođavati svoje planove. Iz prve ruke vidjeli smo s kakvim se izazovima susreću nautičari koji su zbog naglih promjena vremena i grmljavine uhvaćeni u nezaštićenim uvalama ili nepropisno osiguranim sidrištima. Malo pripreme uvelike doprinosi sigurnom i ugodnom odmoru na Jadranu.

Geografske značajke Jadranskog mora

Hrvatski Jadran se prema meteorolozima uobičajeno  dijeli na sjeverni, srednji i južni Jadran. Nalazi se istočno od Italije, s južnom granicom označenom Otrantskim tjesnacem, koji odvaja “petu” Italije od Albanije i sjeverozapadne Grčke. U ovom tjesnacu vjetrovi sa sjeverozapada ili jugoistoka obično su oko 40% jači nego u okolnim područjima.

Jadran je gotovo u cijelosti okružen planinskim lancima: Alpama na sjeveru i sjeverozapadu, Dinarskim Alpama na istoku i Apeninima na zapadu. Postoji samo nekoliko većih praznina, kao što su dolina rijeke Po i tršćanska praznina, koje igraju značajnu ulogu u oblikovanju vremena u regiji. Ove geografske značajke snažno utječu na vremenske prilike na Jadranu, što zauzvrat utječe na vaše iskustvo jedrenja.

Sezonski pregled vremena u Hrvatskoj

Zima

Zimi je na Jadranu često nestabilno vrijeme, gdje dominiraju sustavi niskog tlaka koji pokreću jugoistočne vjetrove, osobito na srednjem i južnom Jadranu. Istodobno, sustav visokog tlaka iznad Balkana često generira epizode hladnih i jakih sjeveroistočnih vjetrova, osobito na sjevernom Jadranu.

Velebitski kanal posebno je izložen ovim vjetrovima, poznatim kao bura (sjeveroistočni vjetrovi), koji su najjači oko otoka Paga, Raba i Krka. Ovi vjetrovi, iako su najčešći zimi, povremeno se mogu pojaviti i ljeti. Nautičarima se savjetuje izbjegavanje istočnih obala ovih otoka, posebice Krka, kako ne bi ostali zatečeni na zavjetrini u slučaju iznenadne bure.

Ljeto

Tijekom ljeta, slabljenje balkanskog sustava visokog tlaka u kombinaciji s okolnim vremenskim prilikama donosi stabilno, toplo vrijeme sa slabim vjetrovima ili tišinama.

Morski povjetarac uz zapadnu jadransku obalu ima tendenciju pomicanja iz smjera sjeverozapad/sjeveroistok prema jugoistoku do zalaska sunca. Na istočnoj jadranskoj obali češće su sjeverozapadno orijentirani. Povjetarac s kopna obično počinje nakon zalaska sunca, puše sa sjeveroistoka na sjevernom Jadranu i s istoka na jugu. Duž zapadne obale ovi povjetarci uglavnom pušu s juga ili jugozapada. Olujni vjetrovi su rijetki, ali nisu nemogući.

Posljednjih godina primijetili smo smanjenje pojave tipičnog sjeverozapadnog ljetnog povjetarca, koji tradicionalno počinje oko podneva, dostiže vrhunac poslijepodne i nestaje do noći. Ova promjena dovela je do povećane ljetne vrućine i vlage.

Proljeće i jesen

Proljeće i jesen popularni su među nautičarima koji vole mirnije more i manje gužve. Poput drugih mediteranskih regija, ova godišnja doba služe kao prijelazna razdoblja između ekstrema ljeta i zime.

Proljetni prijelazi obično traju dva do tri mjeseca, dok se jesensko vrijeme naglo mijenja. Na temelju našeg iskustva, proljetni i jesenski vremenski obrasci u Hrvatskoj značajno se razlikuju ovisno o lokaciji. Sjeverni Jadran tijekom ovih godišnjih doba ima tendenciju promjenjivijeg vremena, dok južni Jadran postaje stabilniji, osobito do sredine svibnja u proljeće.

Jesen na srednjem i južnom Jadranu često ostaje ugodna do sredine listopada, s dovoljno sunca i blagim uvjetima. Nasuprot tome, na sjevernom Jadranu u istom razdoblju promjene vremena su češće.

Grmljavinska nevremena

Grmljavinska nevremena česta su i potencijalno opasna pojava jadranske regije, posebice za plovila. Svakog ljeta svjedočimo nesrećama koji variraju od manjih šteta do ozbiljnih nesreća uzrokovanih nemarom, često unatoč izdanim upozorenjima na grmljavinsko nevrijeme. Zbog toga našim klijentima uvijek naglašavamo važnost svakodnevnog informiranja o vremenskim prilikama.

Grmljavinska nevremena najčešća su tijekom ljetnih mjeseci. U prosjeku ih je 15tak na sjevernom Jadranu, 20 na srednje-istočnom Jadranu te 10-15 na srednje-zapadnim i južnim područjima. Njihova učestalost je upola manja u proljeće i jesen, dok su zimi jako rijetki.

Iako ih je teško predvidjeti unaprijed, postoje neki znakovi koje jedriličari mogu uočiti. Danju su visoki vrhovi oblaka vrste kumulonimbus vidljivi čak i izdaleka. Noću grmljavina pomaže locirati mjesto i smjer odakle nevrijeme dolazi. Najznačajniji znak je nagli pad atmosferskog tlaka zraka prije samog početka oluje.

I kada nevrijeme prođe, postoji mogućnost dolaska nove, ovisno o vremenskim prilikama koje će uslijediti. Ukoliko se temperatura zraka smanji i vjetar promijeni smjer (prema sjeveru), postoji mala šansa za novom olujom. Međutim, ako temperature ostanu visoke i puše slab vjetar s istoka ili jugoistoka, sljedećih sati ili dana može doći do novih grmljavinskih nevremena.

Karakteristike vremena i vjetrovi

Olujni vjetrovi

Jadran je karakterističan po vjetrovima koji se češće javljaju u sjevernim i južnim dijelovima,a rjeđe u srednjim regijama.  Jaki vjetrovi mogu predstavljati izazov nautičarima zbog čega je vrlo važno pratiti vremensku prognozu i njene promjene.

Područje niskog tlaka

naziva se još i Genovska ciklona   te na Jadran ima utjecaj na 2 načina:

Venecijanski zaljev / Dolina Po
Kad se depresije formiraju preko Doline Po i Venecijanskog zaljeva te spuštaju prema sjeveroistoku kroz Alpe , obično nam donose jugo što posebno dolazi do izražaja ako se sustav niskog tlaka proteže prema jugu. Ponekad se te ciklone preko Jadrana mogu pomaknuti prema jugoistoku što može rezltirati:

• Puhanjem bure na sjeveroistočnom Jadranu( sjeveroistočni vjetrovi)
• Na sjeverozapadnom Jadranu može zapuhati sjeveroistočni do sjeverozapadni vjetrovi
• Uz južnu obalu Italije dolazi do puhanja zapadnih vjetrova
• Uz jugoistočni Jadran puše jugo

Ciklone od Genovskog zaljeva do Jonskog/Južnog Jadrana
Kada ciklona nastane u Genovskom zaljevu i kreće se prema Jonskom moru ili južnom Jadranu, obično nam donosi buru.

Rani znakovi ciklona  su osjetan pad tlaka zraka i pojava tankih visinskih oblaka.

Područja visokog tlaka – hladne frontalne ciklone

Jedno od najkarakteristicnijih  vremenskih obilježja, te ujedno i najopasnijih za nautičare je nagla promjena smjera vjetra povezana s hladnim frontalnim sustavima na Jadranu.  Tada nam često dolazi do pomaka s jugoistočnih na jugozapadne vjetrove nakon čega slijede vrlo jaki  sjeverozapadni, vjeverni pa i sjeveroistočni vjetrovi u brzim izmjenama.

Jadransku obalu općenito karakteriziraju česte izmjene ciklonalnih (niskog tlaka) i anticiklonalnih  (visokog tlaka) područja.

• Ciklone su područja nestabilnog tlaka gdje se hladne stabilne zračne mase mješaju s toplim i nestabilnim promjenama zračnih masa.
• Anticiklone su područja visokog tlaka koji su povezani s stabilnim vremenom, minimalnim promjenama temperature i stvaranjem malih oblika.

Na sjevernoj hemisferi   vjetrovi  oko anticiklona kruže u smjeru kazaljke na satu, dok se na južnoj hemisferi kreću suprotno od kazaljke na satu.

Glavni vjetrovi Jadrana

Bura

Bura je snažan sjeverni do sjeveroistočni vjetar koji je uzrokovan iznenadnim pulsiranjem hladnog zraka koji se spušta s Dinarskih Alpa. Ovaj vjetar jača spuštanjem niz planine, šireći se preko Jadranskog mora pa čak i dalje.

Slični primjeri ovog vjetra  mogu se pronaći i u Egeju i Istočnom mediteranu , a njegovo ime potječe od grčke riječi Boreas, što znači “sjeverni vjetar”.

Bura je hladna i jaka na udare, a brzina vjetra često prelazi i 100  čvorova.  Ovaj vjetar je prava prirodna sila  koja veci dio svoje snage  dobiva zahvaljujući brzom spuštanju hladnog zraka s balkanskih planina.

Vrste bure
Bura se manifestira u 3 primarna oblika koji se ponekad mogu i preklapati:

• Ciklonska bura (tamna bura) je povezana sa sustavom niskog tlaka južno od Dinarskih Alpa. Privlači hladni zrak s kontinenta prema moru, stvarajući oblačno, turbulentno vrijeme
• Anticiklonalna bura (vedra bura)  nastaje kada se snažan sustav visokog tlaka iznad srednje Europe proteže prema sjevernoj Italiji. Tada se stvaraju jaki vjetrovi duž istočne obale Jadrana koji stvaraju vedro nebo bez oblaka
• Frontalna bura: je kratkotrajna  i vrlo intenzivna koja nastaje prolaskom hladne fronte. Najčešća je zimi i može uzrokovati olujne vjetrove

Predviđanje i učinci
Bura je vjetar koji započinje iznenada te uglavnom počinje puhati stvaranjem bijelih oblaka nad obalnim planinama i dijelovima koji se spuštaju jačanjem vjetra. Početni udari vjetra mogu doseći  25-35 čvorova u roku od nekoliko minuta dok punu snagu dosežu i nekoliko sati kasnije. Vjetar je najjači u blizini  strmih obalnih područja gdje planine prelaze 500 metara i izravno dodiruju more.
Područja kao što su Rijeke, Senja, Šibenika, Splita, Makarske i Dubrovnika često doživljavaju punu snagu udara vjetra bure, dok su područja poput Istre, Dugog Otoka, Kornata i Mljeta donekle zaklonjena. Nad otvorenim Jadranom bura  je nešto slabija, ali još uvijek jaka.

Široko (Jugo)

Jugo je jugoistočni vjetar koji se uobičajeno  povezuje s  područjima niskog tlaka , pogotovo onima koji dolaze iz Genovskog zaljeva. U područje donosi topao i vlažan zrak kojem prethodi pad tlaka i povećanje oblaka i porast  vlažnosti.

Ovaj vjetar najjače puše na južnom Jadranu, gdje prolazeci kroz Otrantski tjesnac, ubrzava .Krećući se prema sjeveru, usporava i mijenja smjer, pa prelazi    od jugoistoka do istok-jugoistok. Jugo se razvija postupno,te  najveću bržinu doseže  36-48 sati nakon početka.

Iako je općenito slabiji od bure, olujno jugo nije neuobičajen, osobito zimi i u proljeće. Tijekom mirnog vremena, njegov se dolazak često signalizira izmaglicom na jugoistoku, padom tlaka i sve gušćim oblacima koji lebde prema sjeverozapadu.

Maestral

Maestral je omiljeni ljetni vjetar na Jadranu. Radi se o sjeverozapadnom morskom povjetarcu koji je ujedno i idealan za jedrenje. Obično počinje prije podneva i slabi noću, puše s postojanih 4-5 bofora, pružajući stalne i ugodne uvjete za nautičare.

Maestral je predvidljiv i stabilan jer se formira sezonskim razlikama tlaka i vođen  je dnevnim toplinskim ciklusom. U Otrantskom tjesnacu može biti toliko toliko snažan da su čak zabilježene i oluje.

Garbin

Garbin je jugozapadni vjetar koji zahvaća srednji i južni Jadran. Nastaje kombiniranim učincima visokog tlaka na jugozapadu  i područjem niskog tlaka koji se kreće prema istoku.  Vrlo često počinje kao umjereno jugo praćeno padom tlaka i maglovitim nebom prema jugozapadu  nakon čega počinje jačati.

Kako se sustav niskog tlaka pomiče prema istoku tlak počinje rasti tako i Garbin obično opada.  Njega često prati i bura unutar 24-36 sati i stvara dinamičnu promjenu vremenskih uvjeta.

Za detaljnije uvide u vjetrove na Jadranu posjetite blog  naše web stranice Vjetrovi u Hrvatskoj.

Aplikacije za vremensku prognozu i vjetrove
Našim klijentima uvijek preporučujemo da provjere više izvora vremenske prognoze dok planiraju svoje rute ili tijekom jedrenja.

• Windy.com
• Ventusky.com
• Meteo.hr (Državni hidrometeorološki zavod)
• Vrijemeradar.hr

Budite informirani i spremni kako biste osigurali sigurno i ugodno iskustvo na Jadranskom moru.