Jedrenje oko Brača: potpuni vodič kroz uvale, sidrišta i marine

Naši skiperi u Ultra Sailingu gotovo uvijek uklope pokoju bračku uvalu u rutu, bez obzira polazi li se na jedrenje iz Splita, Trogira ili Kaštela. Otok nagrađuje one koji mu daju vremena, a ovaj vodič vodi vas uvala po uvala kroz Brač, kako biste sami vidjeli što svaka od njih nudi i prema tome isplanirali vlastitu đitu.

Riječ je o najvećem dalmatinskom otoku i, sa 395 četvornih kilometara, trećem najvećem na cijelom Jadranu. Duž njegove 175 kilometara duge obale nižu se brojne uvale, od širokih i zaštićenih luka do skrovitih zaljeva u kojima ćete sidriti posve sami. Brač je ujedno i najviši od svih jadranskih otoka: Vidova gora uzdiže se 778 metara iznad čuvene plaže Zlatni rat kod Bola, a s vrha se pri vedrom vremenu pruža pogled sve do Hvara, Visa i kopna.

Brač je, doslovno, sagrađen od vlastitog kamena. Svijetli, fino zrnati vapnenac iz otočkih kamenoloma ugrađen je u palače i crkve Splita, Trogira i Šibenika, a ta tradicija živi i danas, u klesarskoj školi u Pučišćima, jednoj od samo tri škole u Europi u kojima se klesarski zanat i dalje uči isključivo ručno.

Povijest otoka također je krenula svojim putem. Iliri su bili njegovi najstariji poznati stanovnici, a Grci i Rimljani, iz razloga o kojima povjesničari još raspravljaju, uglavnom su zaobilazili Brač prilikom kolonizacije Jadrana. Zato ovdje nećete naći onaj kontinuitet grčko-rimskog naslijeđa kakav postoji na Visu (antička Issa) ili u Starom Gradu na Hvaru (antički Pharos). Brač se razvijao na svoj način, i otok obiluje pričama i legendama. Naš je fokus ovdje ipak jedriličarska strana otoka: vjetrovi, uvale, luke i sve ono što je skiperu doista potrebno.

Vjetrovi Brača

Ništa ne određuje vašu rutu ili odabir uvale na Braču toliko koliko vjetar, stoga ga vrijedi razumjeti prije nego što se posvetite pojedinim uvalama. Brački kanal dijeli sjevernu obalu otoka od kopna u širini od tri do sedam milja i potpuno je izložen buri, jakom sjeveroistočnjaku.

Kada bura zapuše punom snagom, nijedna od dvadesetak uvala na sjevernoj obali ne pruža stvarnu zaštitu, pa je pametnije unaprijed planirati drugdje. Na južnoj strani najveći je izazov jugo, jugoistočni vjetar. Hvar leži ispred Brača i donekle ublažava valove kod jačeg juga, no potpunu zaštitu ne pruža. U oba slučaja najsigurnije je uputiti se prema zapadnoj strani otoka, gdje uvale oko Bobovišća i Milne nude pouzdanu zaštitu od oba vjetra.

Bobovišća i Milna: zaštićena zapadna obala

započnimo obilazak otoka Brača s njegove zapadne strane. Uvala Bobovišća, koja je vrlo popularna među čarter gostima koji svoj odmor započinju u Splitu, Trogiru i Kaštelima.

Uska uvala Bobovišća na kraju se račva u dva lijepa šumovita kraka, s istoimenim naseljem. Na sjevernoj strani nalazi se napušteni gat koji se nekoć koristio za utovar kamena, a nešto dalje istočno postavljeno je dvadesetak vezova na bovama za brodove na krstarenju. Izbjegavajte sam kraj sjeveroistočnog kraka, mjesto koje mještani zovu Vića, tamo se nalazi podvodni zid iz ilirskog razdoblja, a i sama uvala je plitka i obrasla morskom travom.

U jugoistočnom kraku, samom Bobovišću, nalazi se malo mjesto s dvadesetak starih kamenih kuća i pokojom novijom kućom za odmor, okruženo šetnicom uz more. Dubina na ulazu kreće se između osam i dvanaest metara. Uz šetnicu je moguće vezati desetak brodova sa strujom i vodom, dok je dvadesetak bova postavljeno bliže ulazu u uvalu. Tko ovdje veže brod, zaštićen je od svih vjetrova osim maestrala. Riječ je o istinski idiličnom mjestu, vrijednom jednog ili dva mirna dana.

Kontakt za vez: 00385 91 5001619 & sidristebobovisca@gmail.com.

U Bobovišćima je pet godina živio naš pjesnik Vladimir Nazor. Tu je napisao „Pastira Lodu“, djelo o povijesti otoka. Na njega podsjeća spomenik u dnu porta.

Milna

1,5 milju južnije od Bobovišća je mnogo šira i prostranija uvala Milna. Uvala je najprije široko otvoren prema sjeverozapadu, a zatim se uvlači u kopno prema istoku. Milna je prekrasno malo lučko mjesto s vrlo lijepom atmosferom. Mjesto ne može pobjeći od svog venecijanskog porijekla.

Na rivi se ističe velika župna crkva. Milna je u prošlosti bila poznata po gradnji velikih teretnih brodova, vinogradarstvu i ribarstvu. U mjestu se nalazi nekoliko trgovina i restorana, kao i benzinska postaja na južnoj strani uvale. Što se tiče vezova u Milni, možete se vezati u 3 marine. Budući da se uvala duboko usjekla u kopno, Milna je dobro zaštićena od svih vremenskih nepogoda i vjetrova. Prva marina u Milni, “Marina Vlaška” nalazi se na pri samom ulazu sa sjeverne strane i maloj istoimenoj uvalici „Vlaška“. Marina Vlaška nudi 72 veza za jahte do 16m duljine. Privezan je za plutajuće molove i privezišta. Plovila za čarter uglavnom su vezane na vanjskom plutajućem doku.

Uplovite li dublje u Milnu, nakon benzinske pumpe s desne strane nalazi se druga marina „Nautički centar Milna“, krajnji zapadni mul pripada Nautičkom centru Milna i nudi 30-ak vezova s ​​priključkom za struju i vodu, S njom graniči ACI marina Milna. Nautički centar Milna nalazi se ispred bivše tvornice sardina.

ACI Marina Milna nalazi se na samom kraju uvale, desno iza malog brodogradilišta. ACI je najveća marina u Milni i nudi 170 vezova u moru. Ne samo molovi ispred recepcije, već i trgovi nasuprot pripadaju većini ACI Marine.

Vezovi u Milni:

Marina Vlaska: 00385 21 636 028 & 00385 99 24474 10  info@marinavlaska.com

Nautic Center Milna: +385 99 208 0008

ACI Marina Milna: 00385 21 636306 & 00385 98 398 851 m.milna@aci-club.hr

Južna strana otoka Brača: Osibova, Lučice i Blaca

Iz Milne plovimo prema južnoj strani otoka Brača. Prvo prolazite Splitska Vrata, prolaz između otoka Šolte i Brača. Kroz prometna Splitska Vrata ljeti više treba paziti na gusti promet nego na vjetrove i struje.

Prve dvije uvale prema lijevoj strani su Osibova i Lučice. U uvali Lučice nalaze se bove za privez, ako želite uštedjeti na trošku bove postoje velike mogućnosti sidrenja u obje uvale. Uvala Osibova je gotovo 1 nm usječena u unutrašnjost otoka i nudi vrlo dobro zaštitu na sidru preko pjeskovitog tla u krajnjem stražnjem dijelu.

Prije je ovdje bilo puno manje prometno i moglo se maksimalno uživati ​​u prirodi, sada je tu hotelsko naselje i mali vodeni park. Što je odlična prilika za zabavu ako jedrite s djecom i obitelji.

Susjedna uvala Lučice, koja je podijeljena na pet manjih krakova. U jednome od krakova, ovisno o vjetru, uvijek se može naći dobro zaklonište, a promjeni li vjetra potrebno se samo prebaciti u drugi krak.

Bove za privez smještene su u dva zapadna kraka. Tu se nalaze i dva restorana “Lučica” (091 5979311) i “Bonito” (091 6201640) . Ako niste zainteresirani za boravak na bovi, možete ostati na sidru u jednom od ostala tri kraka uvale Lučice.

Ostale djelomično nenaseljene sidrišne uvale na južnoj strani Brača su Maslinova, Šmrka, Krušica i Blaca. Blaca je najpoznatiji od ove četiri uvale. To je vrlo lijepa uvala sa stjenovitom obalom okružena gustom borovom šumom. Obale su joj stjenovite, na kojima je teško naći mjesto za sunčanje, ali su zato idealne za skakanje u more. Dubina po sredini uvale je 17m. Od obale vodi 2 km duga pješačka staza (cca 45 min. uzbrdo) do pustinje Blaca i poznatog samostana. Samostan je nastao u 16. stoljeću kada su redovnici u zabačenoj špilji sagradili svoje imanje i samostan. Odlučite li se za posjet samostanu, preporučamo sidriti što bliže kraju uvale i dodatno pričvrstiti konope za obalu.

Bol i Zlatni Rat – simbol otoka

Obalu između uvale Blaca i Bola mještani nazivaju plaža. Budući da na ovom dijelu obale nema gotovo nijedne uvale, barem nijedne koja nudi dobar zaklon, no zato se nižu predivna žala. Na svakoj plaži vidi se poneka stara kamena kuća ili vikendica novije gradnje.

Mi jedrimo dalje prema sljedećoj atrakciji na južnoj strani otoka Brača. Otprilike po sredini otoka nalazi se jedan od najpoznatijih prirodnih spektakala (nakon Modre špilje na Visu) na hrvatskom Jadranu. Oko 1 nautičke milje zapadno od grada Bola, u more se proteže rt, najposjećenija plaža u Hrvatskoj – Zlatni Rat. Ovisno o smjeru vjetra, možete sidriti ispred jedne ili druge strane od ovih plaža (loše sidrište), s tim da morate poštivati sigurnosni dio odvojen za kupače. Zlati rat je inače popularno mjesto za jedriličare na dasci, kite-surfere i slično. Pripazite na njih kad plovite i sidrite oko Bola.  

Što se tiče vezova u Bolu, ponuda je prilično loša. Na srednjem gatu ima 4-5 vezova sa strujom i vodom, 15-tak vezova na rivi dužine 100m, 10-ak vezova na šetnici na zapadnoj obali i 5-10 bova za privez ispred luke. Većina ovih vezova je zauzeta usred ljeta. Bol je dosta živahno ljetovalište s puno brodskog prometa.

To je također jedan od razloga zašto mnogi čarter gosti Bol i Zlatni rat doživljavaju samo kao izletnička odredišta za kupnaje i često prenoće na susjednom otoku Hvaru (Vrboska ili Jelsa), koji se na ovom djelu nalazi jako blizu otoku Braču. Bol je najbolje polazište za planinski uspon na najviši vrh svih hrvatskih otoka, 778 m visoku Vidovu goru.

Prema istoku Bol završava prelijepim benediktinskim samostanom s crkvom na maloj stjenovitoj punti zvanoj Glavica.

Osim plaže, Bol vrijedi razgledati i u mirnijem ritmu: galerija posvećena Branku Deškoviću, jednom od najznačajnijih hrvatskih kipara animalista, rođenom u obližnjim Pučišćima, koji se školovao u Veneciji te potom djelovao u Beču i Parizu, izvrsna je opcija za predah od gužve na Zlatnom ratu.

Vezovi u Bolu: 00385 21 635 393 & 0038 95 4545 601

Sumartin

Na potezu obale istočno od Bola do naselja Sumartin nema posebnih sidrišta ili uvala. Sumartin je najistočnije u ujedno i najmlađe mjesto na Braču. Uz Supetar (sjeverozapadna strana), Sumartin je druga trajektna luka na Braču. Trajektom je povezan s kopnom, gradom Makarskom i istočnom stranom otoka. Ljeti, Sumartin ne uživa u velikom broju charter brodova.

Malim lučkim mjestom dominira franjevački samostan (muzej) s crkvom i zvonikom koji se vidi iz svakog kutka luke. Postoji nekoliko restorana i supermarketa. Ako se vežete u Sumartinu, možete kratko pješačiti do 3 km udaljenog Selca. Selca je jedno od tradicionalnih klesarskih središta na otoku.

Selca nose i teže poglavlje povijesti: 8. kolovoza 1943. talijanske fašističke postrojbe spalile su selo, zajedno sa još šest drugih na otoku, događaj koji se i danas obilježava, među ostalim spomen pločom u knjižnici u Pučišćima.

Sjeverna obala Brača – Povlja, Pučišća i Postira

Između Sumartina i Povlja na istočnom dijelu obale nalazi se samo jedna jedina uvala, Rasotica. U uvali Rasotica uglavnom su kupači koji dolaze na nekoliko sati brodom na jednodnevni izlet ili slično. Rasotica je prilično mala uvala, dubine između 3-5 m. Ako odlučite ostati na sidrištu ovdje, preporučujemo da se dodatno osigurate vezivanje krme za kopno.

Iz Sumartina obilazimo istočnu obalu Brača i dolazimo do malog primorskog mjesta Povlja. Povlja su malo lijepo selo. Povlja su osnovali benediktinci, koji su u 12. stoljeću na ostacima starokršćanske bazilike sagradili samostan. Uz samostan je lijepi kaštil. Ako ste neki od onih koji uz jedrenje vole ponekad i razgledati znamenitosti pojedinog mjesta, ovdje ćete na malom prostoru naići i na ostatke rimske vile rustike.

S desetak krakova zaljev Povlja nudi sigurno sidrište za sve smjerove vjetra. U krajnjem istočnom kraku smjestilo se mjesto Povlja sa svojom lučicom. Vezovi su dostupni na dugoj kamenoj šetnici ili u zapadnoj uvali “Uvala Luka” na sidru ili na nekom od plutajućih gatova ili bovama za privez koji pripadaju dvama restoranima “Pipo” (žute bove) i “Rojen”. (crvene bove).

Treća mogućnost je sjeverni krak, gdje treba baciti sidro na dubini od 3 do 8 metri i vezati se krmom za obalu. Tijekom dana u uvali ima mnogo brodova koji dolaze na jednodnevne izlete iz obližnjih mjesta Brela, Baške Vode i Makarske. Većina ih odlaze pred noć, tako da možete sami uživati ​​u sidrištu.

Vez uvala Luka kontakt:

Restaurant Pipo: 00385 98 781 358 Email: pipo-luke@yahoo.com

Restaurant Rojen: 00385 98 867 292

Uvala Pučišća

U svim uvalama koje slijede pri jedrenju do Pučišća, a to su “Lozna”, “Duboka”, “Kupinova” i “Veselje”, nalazili su se kamenolomi ili su služili kao luke za utovar kamena. Punte su im produljene gomilama nabacanog otpadnog kamena.

Pučišća su lučki zaljev koji se duboko usjekao u unutrašnjost otoka na sjevernoj obali. Mjesto je najpoznatije po klesarskoj tradiciji, gdje se i danas nalazi najveći kamenolom na otoku i jedina Klesarska škola, koju turisti rado posjećuju i mogu vidjeti buduće klesare na djelu. Klesarska škola u Pučišćima (djeluje od 1909. godine) jedna je od tri takve škole u Europi, a njen cjelokupni obrazovni program godišnje pohađa stotinjak učenika.

Najbolje je vezati se ispod zvonika crkve sv. Jeronima s početka 17 st. Uz sam 30 m dugi mol s nasipom od kamena prije rive kao i uz rivu prema kraju luke je plitko. Luka se nalazi nešto manje od jedne milje uz ulaz na desnu stranu. Ima oko 20 vezova, a uvala nudi dobar zaklon od svih vjetrova osim jake tramuntane i bure. Pučišća imaju nekoliko restorana, barova i supermarketa.

Uvala Postira

Sa zapadne punte Sv. Nikole, gdje se nalazi prekrasan svjetionik, ima sedam uvala u kojima se možete zaustaviti na kupanju prije nego što stignemo do mjesta Postira. Prva od njih je Česminova, pola milje potom dolazi mala uvala Sladiola, zatim Težišće, Prapatna i Klinica. Zatim dolazi mala uvala Lovrečina. Ovo mjesto uglavnom posjećuju brodovi za dnevne izlete zbog pješčane plaže.

Odlučite li se ovdje usidriti, imajte na umu da je četrdesetak metara od obale more jedva do koljena, pa je zaljev vrlo plitak. Nakon Lovrečine je uvala Trstena, u Trstenoj se nalazi cijev od vode, pa je u uvali zabranjeno sidriti, a zatim dolazi naselje Postira.

Postira je malo, slikovito ribarsko mjesto koje je nekada bilo administrativno središte otoka. Stare kamene kuće kao da izrastaju izravno iz mora, a iznad mjesta stoji crkva iz 15. stoljeća, od koje je tri kilometra do srednjovjekovnog sela Dol. Noviji vanjski gat nudi dvadesetak vezova za charter brodove sa strujom i vodom, pri dubinama od pet do šest metara, dok je sidrenje unutar same luke zabranjeno zbog velikog broja bova.

Supetar & Sutivan

Nastavljamo plovidbu prema zapadu do Supetra i Sutivana. Supetar je danas glavna luka otoka Brača i glavna pristanište trajekta za Split. Mjesto ima sva obilježja grada i službeno je jedini grad na otoku Braču, tako da ako ste željni civilizacije, ovdje možete uživati ​​u potpunosti.

Većina turista koji posjećuju otok tijekom ljeta uglavnom posjećuju Supetar i okolna mjesta. Kao takvo, to nije najtiše mjesto za privez. Na novoj Rivi ima nekoliko vezova sa priključkom za struju i vodu, te dodatnim malim molom. Kao ‘glavni grad’ Brača, Supetar je vrlo živahan. Ljeti se održavaju brojna događanja i koncerti. Ovdje ćete pronaći nekoliko velikih supermarketa, brojne restorane, banku, poštu, ambulantu itd.

U srcu otoka, desetak kilometara od Supetra, smjestila se 800 godina stara “bračka metropola” Nerežišća i obližnji Donji Humac, koje preporučamo posjetiti. Da biste upoznali otok, morate istražiti unutrašnjost otoka i tek tada postajete svjesni povijesti i otoka oko kojeg ste plovili.

Od Supetra do Sutivana nalazi se još jedna uvala Mirca koja ima lukobran za zaštitu od bure. Od Mirca su dvije nautičke milje do Sutivana, posljednje luke na sjevernoj strani otoka prije ulaska u zapadni dio i posljednje dvije uvale Stipanska i Stiniva. Nakon toga dolazi uvala Bobovišća odakle smo krenuli. Za razliku od Supetra, Sutivan je mirnije mjesto.

Luka je vrlo mala, jedva da ima mjesta za 5-6 brodova na lukobranu koji nudi priključak za struju i vodu, plovilima u tranzitu.

Zapadna obala Brača

tamo gdje smo krenuli Od Sutivana postoji nekoliko manjih uvala na sjevernoj strani otoka pogodnih za zaustavljanje na kupanju ili, ako vjetrovi dozvoljavaju, možete i prenoćiti na sidru, poput uvala “Livka” ili “Borak”. Uvala Livka nudi dobru zaštitu od juga i maestrala, ali po buri ćete biti potpuno izloženi. U uvali je također jako plitko, pa je najbolje sidriti ispred a gumenjakom se provozati do same obale.

Nakon njih ponovno dolazimo na zapadni dio otoka i u uvale “Gomilica”, “Svičurac” i “Martinovica”, koje se nalaze južno od sjeverozapadnog vrha Brača, prva veća uvala je Stipanska. U prošlosti su stanovnici sela Sutivan koristili uvalu Stipanska, kao luku i zaklon od jakih udara bure. U ovoj uskoj uvali možete sidriti po sredini na dubini od 9m. Uvala Stipanksa je popularna za charter goste koji isplovljavaju iz Splita ili Kaštela, te po lijepim vremenskim uvjetima imaju mogućnost prvu noć provesti na sidru.

Ostale dvije uvale koje slijede nakon Stipanske i prije velike uvale Bobovišća su uvale “Stiniva” i “Tiha”. Obje uvale imaju pjeskovito dno i djelomično su plitke, pa je sidrenje ovdje po maestralu i tramuntani vrlo teško i ne preporučuje se. U tom slučaju bolje je pronaći vez u uvali Bobovišća.

 Ultra Sailing želi vam puno zabave u istraživanju prekrasnog otoka Brača.