
- Jedrenje Hrvatska
-
by Ultra Sailing Team
Orebić je najveće mjesto na poluotoku Pelješcu iz kojeg se pruža prekrasan pogled na otok Korčulu i arhipelag pred njim. Iako nautičari u pravilu hrle prema Korčuli, mnogi iskoriste mogućnost sigurna veza u Orebiću koji je povezan čestim trajektnim linijama s Korčulom (vožnja traje 10-15 minuta). Orebić, najpoznatije pelješko mjesto ima mol s lukobranom dugim oko 200 m. S vanjske strane lukobrana je kamenje, a s unutarnje strane dubina je 2,5-3,00 m i to samo prvih 30 m mola pa je stoga ovaj vez pogodniji za manje jedrilice ili one s plićom kolombom. Na ulaznom dijelu lukobrana pristaju izletnički brodovi i redovite linije. Vezovi imaju struju i vodu, a marinom upravlja jedriličarski klub „Pelješka jedra“. U ovom blogu nudimo 10 odličnih razloga da vežete svoj brod u Orebiću.
1. Posjetite Pomorski muzej

Orebić i pelješac su oduvijek bili povezani s pomorstvom. Jedrenjaci i njihovi kapetani Orebiću su donosili mnoga bogatstva sa svojih dalekih i dugih putovanja. Njima u čast u svojem stalnom postavu ovaj muzej čuva bogatu pomorsku povijest mjesta Orebića i općenito poluotoka Pelješca. Izložen je skromni dio arheoloških eksponata iz antičkog i ranokršćanskog doba pronađenih na otočiću Majsanu. Ono što je interesantno su eksponati iz svakodnevice pomoraca: brodski alat, oružje, nautičke i školske knjige, slike starih orebićkih jedrenjaka, putne isprave, popisi, pisma, fotografije… Ovaj muzej je vremeplov koji uistinu vodi u najslavnije doba djelatnosti pelješkog pomorskog društva, od 1855.g. do 1891.g., kada je Orebić imao u posjedu 33 prekooceanska jedrenjaka. Posjetite ovaj muzej koji je smješten odmah uz živopisnu morsku šetnicu.
2. Vidikovac iz samostana i crkve Gospe od Anđela

Ovaj samostan se nalazi na 152 m nadmorske visine i najbolje ga je posjetiti u ranijim satima za vrijeme ljetnih vrućina. Odatle se pruža jedan od najljepših pogleda na Orebić i predivan mediteranski arhipelag Korčule. Posjetili smo ga u svitanje kada je doživljaj još ljepši. Od lukobrana do crkvice je otprilike 2,8 km u jednom smjeru. Samostan je podignut krajem 15. stoljeća u skladu s prirodom i borovom šumom baš kao što se u prošlosti pazilo na sinergiju čovjeka i prirode.
Uz ovo zdanje vezane su dvije zanimljivosti:
Franjevci još uvijek zvonjavom crkvenog zvona “tri puta” pozdravljaju brodove što plove kanalom, baš kao što su to radili u prošlosti kada su bili cijenjeni vlasnici i kapetani prekooceanskih jedrenjaka. Druga zanimljivost je mauzolej poznate obitelji Mimbelli kojeg je izradio poznati hrvatski kipar Rendić (izgradio je i zvonik u Ložišćima ).
Priča o Mimbelima
Riječ je o sudbini zadnjih izdanaka znamenite obitelji Mimbel(l)i koja se ugasila prije gotovo stotinu godina. Čuveni i veoma bogati orebićki kapetan, Antun Mimbeli, i njegova supruga, nisu dopustili svojemu sinu jedincu Baldu da se oženi kćerkom njihove guvernante, Ruskinje, u koju je mladić bio veoma zaljubljen. Uzgred rečeno, ta veza između orebićkih pomoraca i Rusije i te kako je evidentna. Baldovim roditeljima je, navodno, smetalo što se njihov sin zaljubio u djevojku preskromna podrijetla i tuđe vjere, pa je ta zabrana ostala konačno. On se stoga nije nikada oženio i njegovom smrću 1911. godine ta se loza potpuno ugasila. Baldo je nastavio živjeti u Trstu, ali svoj Orebić nikada nije zaboravio. Neprekidno mu je pomagao novčanim sredstvima, a naročito se zalagao za pomoć siromašnima. Tako da ga se i danas može smatrati najvećim dobrotvorom Orebića. To mu ipak nije smetalo da živi izrazito bonvivanski te da, na primjer, za samu jednu noć, u Beču prokocka jedrenjak. Nije mu bilo teško, jer ih je posjedovao cijeli niz. Najdirljiviji dio te priče ima i svoj likovni dokaz. Baldo Mimbeli je, naime, na groblju pored crkve Gospe od Anđela dao podignuti obiteljski mauzolej, rad kipara Ivana Rendića. Taj otmjeni spomenik na groblju iznad Orebića ukrašen je pozlaćenom ruskom kupolom, a njezina se pozlata nekoć stalno obnavljala kako bi, odozgo s brda, danju i noću svojim bljeskom upozoravala sve morske prolaznike. Na fasadi mauzoleja ističe se skulptura mlade žene s prema dolje okrenutim vrčem u ruci, iz kojega istječe tekućina. To je simbolično predočenje nesuđene Baldove supruge, a spomenuto istjecanje vode označava kraj roda Mimbelijevih.
Izvor: Geni.com

3. Južnodalmatinska regata

Ovo je popularna ljetna regata koja se tradicionalno održava u prvom vikendu kolovoza još od 1981g. Start je iz Orebića na trodnevnoj ruti Orebić – Pomena – Prožura – Dubrovnik. Svake godine okupi 40-tak domaćih i stranih posada kako regatnih , tako i obiteljskih krstaša. Regata je podijeljena u 3 etape. Start regate je u Orebiću dok je cilj prve etape 16NM udaljena Pomena na otoku Mljetu uz obavezan obilazak bove ispred Korčule. Druga etapa regate flotu vodi od Pomene prema Pelješcu, tj. otočiću Lirica s ciljem u Prožuri na otoku Mljetu. Finalna etapa regate starta ispred Prožure i završava nadomak Dubrovnika kraj otočića Dakse.
Povijest Južnodalmatinske regate počela se pisati 1981. godine u organizaciji JK „Pelješka jedra“ iz Orebića i JK „Orsan“ iz Dubrovnika. Svakako, ovo je lijepi društveni događaj pod jedrima. Ultra jedrenje već tradicionalno sudjeluje svake godine i to s različitim brodovima.
4. Nakovana – muzej u prirodi

Povijesni lokalitet Nakovana najvrjedniji je eksponat tih davnih vremena – svojevrsni živi muzej u srcu prirode. Brojno oruđe, grobnice, posuđe i vjerske rukotvorine pronađeni su u blizini brijega „Grad“, uzvisine koja je zbog svojih prirodnih obilježja služila kao utvrda ilirskim plemenima. S vrha ove prirodne utvrde (350 m nadmorske visine) vidljiv je velik dio južnoga Jadrana, tako da, pored neprocjenjive povijesne vrijednosti, grad svojim posjetiteljima pruža i veličanstven pogled na bezvremenska morska prostranstva…
Najstariji pelješki tragovi civilizacije, ujedno i najstariji europski zodijak, pronađeni su u špilji na brdu Košnjak, poznatoj kao „Spila“. Ta je spilja duboka 65 metara, razdijeljena u više dvorana, služila je stanovnicima kao prirodno sklonište dok njezina unutrašnjost krije ilirsko svetište plodnosti sa stalagmitom falusnog oblika. Prateći obilježene puteve, ili pak uz pomoć stručnog vodiča, i vi možete posjetiti područje Nakovane i tako, uz puno poštovanja, ostaviti svoj duhovni trag u ovome muzeju prirode.
5. Planinarenje do Sv Ilije

Sveti Ilija (961 m), najviši vrh i najpoznatija planinarska destinacija na Pelješcu, nalazi se na zapadnom kraju poluotoka. Pogled s vrha naprosto je nevjerojatan i seže prema Hvaru i Biokovu na sjevernu stranu te prema Korčuli, Mljetu i Lastovu s južne strane. Preporuka je da se u ovaj uspon kreće propisno obuven i odjeven, što zbog zmija, što zbog kamenjara. Vodič je obavezan.
Jedna legenda kaže da je vrh bio nazvan Perunovo brdo, po starom slavenskom bogu Perunu, gospodaru gromova. Crkva Sveti Ilija i Pantelija je ovdje izgrađena u 16. ili 17. stoljeću, te je bila uništena od strane mnogih udara gromova u 19. stoljeću i nikada nije ponovno obnovljena. Sv. Ilija je zamijenio ime Perun. Kasnije u povijesti koristio se talijanski naziv Monte Vipera (planina zmija). Neki misle kako je ime došlo od zmije otrovnice imena poskok, koja živi u tom području, a drugi misle da je zbog konfiguracije strmih stjenovitih padina iznad Orebića koje podsjećaju na zmiju, sa svojim cik-cak linijama. Lokalni stanovnici ga jednostavno nazivaju Ilija.
6. Okus crnog vina – plavac mali

Pelješac i njegovi obronci poznati su po uzgoju autohtonih vinovih loza (plavac mali) i vrhunskih vina kao npr. Postup, Dingač. Ova tradicija vinogradarstva seže još od 13. stoljeća stoga naručite lokalno vino i okusit ćete sunce južne strana Pelješca….
7. Lokalna hrana Pelješca

U Orebiću naručujte lokalno. Ako ste ljubitelj ribe najbolja ponuda je u proljeće i početkom ljeta. Pečena riba je poslastica,ali prethodno provjerite cijenu jer je ribe sve manje pa vas račun može iznenaditi. Kamenice (školjke) koje se nabavljaju iz obližnjeg Stona uvijek su na jelovniku Orebićkih restorana. Za ljubitelje mesa preporučujemo pašticadu, a kao desert rožatu.
8. Viganj- centar jedrenja na dasci

Za one koji vole akciju, surferski centar u obližnjem Vignju bit će ispunjenje snova. Tu se nalaze dugogodišnji centri škole jedrenja na dasci, kate surfing. Zbog svog položaja i otvorenosti prema kanalu, u ovom dijelu Pelješca uvijek puše pa je to razlog zašto se ovdje često odvijaju natjecanja. Mjesto je malo i omiljeno ljetovalište mladih i onih koji se tako osijećaju.
9. Skoknite trajektom do Korčule

Samo 15 minuta vožnje stalnom trajektnom linijom dijeli Orebić do Korčule. Korčula nudi noćni život, a dnevni posjet možete ispuniti lutanjem predivnom arhitekturom ovog starog grada.
Što vidjeti u Korčuli? Svakako posjetite rodnu kuću moreplovca Marka Pola, crkvu Sv. Marka (14. i 15.st), a uz nju ima još 16 crkvi s bogatim inventarom najvećih umjetnika od Tintoretta, Bellinija pa do poznatih hrvatskih umjetnika Blaža Jurjeva Trogiranina, Ivana Meštrovića i Frana Kršinića, te Gradski muzej. Moreška je tradicionalni ples s mačevima i koloritnom kostimografijom. Za turiste se priređuje jednom tjedno i vrijedi je pogledati.
10. Kupanje, kupanje, kupanje

U Orebiću se možete kupati na mnogobrojnim plažama. More je čisto pa se možete kupati i sa vanjske strane lukobrana. Možete unajmiti brod i provesti dan na otocima pred Orebićom ili nekom organiziranom brodskom turom otići na kupanje do Badije i vidjeti jelene….Izbor je vaš i svaki od njih je sunčan i obećavajuć.









