Podmorje Jadrana – čuvajmo živi svijet

Otkrijte jedinstveni živi svijet i prirodu Jadranskog mora i sudjelujte u njegovom očuvanju.

Jadransko more malo je zatvoreno more i nastanjuje ga šest do sedam tisuća biljnih i životinjskih vrsta.

Iako se može podičiti iznimnom raznolikošću živog svijeta, mnoge vrste u Jadranu ozbiljno su ugrožene. Treba voditi računa da su sve vrste unutar morskog ekosustava neraskidivo međusobno povezane i da uništavajući jednu vrstu, ugrožavamo ekosustav u cjelini. Živi svijet Jadrana ugrožava ribolov, uništavanje staništa, onečišćenje, ali i nove vrste koje u njega dolaze zbog zatopljenja ili balastnim vodama. Neke od tih vrsta su invazivne i svojim naseljavanjem mogu načiniti trajnu štetu ekosustavu Jadrana, te trajno umanjiti njegovu biološku raznolikost.

Zaštićene vrste

Ugrožene ili rijetke vrste u Jadranu zaštićene su, zakonima RH i međunarodnim ugovorima, kao strogo zaštićene i zaštićene vrste.

Strogo zaštićene vrste

Zavičajne i strane vrste kojima prijeti izumiranje na području Republike Hrvatske, usko rasprostranjene endemske vrste, vrste zaštićene  temeljem međunarodnih ugovora.

Strogo zaštićene vrste zabranjeno je:

• namjerno loviti, držati i ubijati
• namjerno oštećivati ili uništavati područja njihova razmnožavanja ili odmaranja
• namjerno uznemirivati, naročito u vrijeme razmnožavanja, podizanja mladih, migracije i hibernacije
• trgovati, uvoziti, izvoziti, prevoziti, otuđivati ili na bilo koji način pribavljati i preparirati

 Zaštićene vrste

zavičajne vrste koje su osjetljive ili rijetke i ne prijeti im izumiranje na području Republike Hrvatske, vrste koje nisu ugrožene, ali ih je radi njihova izgleda lako moguće zamijeniti s ugroženim vrstama, vrste zaštićene temeljem međunarodnih ugovora

Zaštićene vrste zabranjeno je:

• loviti i stavljati u promet u vrijeme lovostaja
• loviti ako su nedorasli primjerci, tj. manji od minimalne dozvoljene ulovne veličine

Morski sisavci

Svi morski sisavci koji stalno žive u Jadranu ili ga povremeno posjećuju, zaštićeni su prema hrvatskim zakonima i međunarodnim sporazumima. Ugroženi su zbog utjecaja čovjeka na njihova staništa, zagađenja, izlova ribe i turizma.

Svako namjerno uznemiravanje, hvatanje, držanje, ozljeđivanje ili ubijanje morskih sisavaca u Jadranu, kazneno je djelo uz kojega su prema zakonima RH predviđene vrlo visoke kazne i odštete.

Sredozemna medvjedica (Monachus monachus)

Nalazi se na Crvenom popisu kritično ugroženih vrsta u RH.

Sredozemna medvjedica jedina je vrsta tuljana u Sredozemnom moru, a ribari u Jadranu nazivali su je „morski covik“. Radi uništavanja mreža proganjali su je stoljećima i gotovo istrijebili. Kako se sve rijeđe viđala, smatralo se da je u Jadranu izumrla. Nekoć je naseljavala skrovite žalove i podmorske špilje južnodalmatinskih otoka, a posljednjih nekoliko godina počela se ponovo i sve češće viđati u akvatoriju oko rta Kamenjak u Istri i u cresko-lošinjskom arhipelagu. To nam daje nadu da će opet postati stalni stanovnik Jadrana. 

Što napraviti ako vidite medvjedicu:

• Ne približavavajte joj se nikako na udaljenost manju od 50 m
• Ne uznemiravajte je na bilo koji način
• Ukoliko ste u brodu, zaustavite se i pričekajte da se životinja udalji
• Ne posjećujte mjesta za koja se zna ili pretpostavlja da su njena obitavališta

I Vi pomažete ako:

• dojavite svako viđenje Grupi Sredozemna medvjedica, a poželjno je da životinju fotografirate i dobro osmotrite
• ako prijavite svako namjerno uznemiravanje sredozemne medvjedice na tel. 112

I svakako, nemojte zaboraviti uživati u tom rijetkom i jedinstvenom doživljaju!

Propisane kazne za izlov:

• sredozemna medvjedica – 100.000,00 Kn

Dobri dupin (Tursiops truncatus)

Nalazi se na Crvenom popisu ugroženih vrsta u RH.

U ne baš tako davnoj prošlosti, dupine se smatralo štetočinama koji su uništavali ribarske mreže, zbog čega su namjerno ubijani. Tako je iz Jadrana skoro u potpunosti iščezao obični dupin (Delphinus delphis), nekoć također stalni stanovnik Jadrana.

Danas je jedini morski sisavac za kojeg se sa sigurnošću može reći da živi i razmnožava se u Jadranu, dobri dupin. Možemo ih susresti gotovo posvuda u Jadranskom moru, ali nam je kao stalna populacija dobrih dupina poznata samo jedna koja obitava u vodama Lošinja i Cresa.

Prema navodima ribara i nautičara postoji mogućnost trajnog obitavanja ovog dupina i na područjima oko Istre, Kornata, Hvara i Visa.

• obični dupin 40.000,00 Kn
• dobri dupin 35.000,00 Kn
• sve ostale vrste kitova koji se zateknu u Jadranu 40.000,00 Kn

Kornjače

Nalaze se na Crvenom popisu ugroženih vrsta u RH.

U Jadranu žive tri vrste morskih kornjača, glavata želva, zelena želva i sedmopruga usminjača. Vrlo su rijetke i zbog toga su strogo zaštićene. Glavata želva smatra se ugroženom, dok se zelena želva smatra kritično ugroženom vrstom. U Jadranu je najčešća glavata želva (Caretta caretta). Kornjače život provode u moru, a jaja polažu na pješčane žalove Mediterana a rjeđe Jadrana. Na tisuće morskih kornjača godišnje ulovi se u ribarske mreže, a velik dio ugine zbog progutanih plastičnih vrećica koje lako zamijene za meduze kojima se hrane. Ipak, najveći neprijatelj ovih „tihih moreplovaca“ je turizam zbog kojeg su uslijed zagađenja otpadom, bukom i svjetlošću koja ih dezorijentira, ugrožena i njihova staništa i mjesta za razmnožavanje.

I vi pomažete ako:

• ako dojavite da ste uočili ozljeđenu morsku kornjaču na tel.112 ili Centrima za oporavak morskih kornjača
• prijavite svako namjerno uznemiravanje kornjača na tel. 112

Propisane kazne za izlov:

• sedmopruga usminjača   –   40 000 kn
• glavata želva  –   35 000 kn
• zelena želva              –  40 000 kn

Ribe u Jadranu

Jadran je količinom ribe siromašan, ali brojem vrsta bogato more. U njemu živi oko 440 vrsta riba. Prema Crvenom popisu, čak 123 riblje vrste u Jadranu su ugrožene, a 5 vrsta je kritično ugroženo.

Najugroženiji su morski psi jer imaju malobrojno potomstvo, sporo rastu i pretjerano se izlovljavaju čemu dobrim dijelom pridonosi i njihov loš imidž u javnosti. Zbog toga su strogo zaštićeni poput vrsta kao što su drozd (Labrus viridis), morski konjić (Hippocampus spp.), jadranska jesetra (Acipenser naccarii), bucanj (Mola mola) i trajno ih je zabranjeno loviti.     

Neke gospodarski važne vrste kao što su kavala (Sciena umbra), kirnja (Epinephelus spp) i sl., zaštićene su mjerama kao što su lovostaj, minimalne dozvoljene ulovne veličine i ulovne kvote. Točno su propisani i ribolovni alati i uvjeti ribolova ovih vrsta.

Glavni uzroci ugroženosti ribljih populacija su ribolov, uništavanje njihovih staništa, onečišćenje, uznemiravanje, ulaz stranih  vrsta  i klimatske promjene.

Morski konjić

U Jadranu žive dvije vrste morskih konjića. To su ugrožene, strogo zaštićene i nježne ribice neobičnog oblika koje se skrivaju među listovima morskih cvjetnica i među algama, za koje se hvataju savitljivim repom. Plivaju polako pa ih svatko može lako uloviti. 

U životinjskom svijetu jedinstvena je briga mužjaka morskog konjića za svoj podmladak. Naime, ženka polaže jaja u mužjakovu „torbicu“ na trbuhu, iz koje se kasnije rađaju živi mladi.

• 

I vi pomažete ako:

• ne kupujete osušene primjerke kao suvenir
• umjesto konjića, kao suvenir, sa sobom ponesete fotografiju
• čuvate njihova staništa, livade morskih cvjetnica
• prijavite lov i prodaju morskih konjića na tel. 112

Rakovi

U Jadranu živi  oko 1500 vrsta rakova. Neki su sičušni, žive u pelagijalu i hrana su sitnoj plavoj ribi, neki se skrivaju na dnu  među kamenjem ili ukopavaju u pijesak, neki trčkaraju po obali, a neki su čvrsto zaljepljeni za stijene. Većina ovih rakova su mali i nemaju gospodarski značaj, ali se često love iz zabave ili kao suvenir.

Veći rakovi, kojih je oko 220 vrsta, imaju vrlo ukusno meso i potražnja za njima je velika. Zbog toga su intenzivno lovljeni pa su se njihove populacije u Jadranu zabrinjavajuće smanjile.

Prema zakonima RH rakovi su zaštićeni zbog pretjeranog komercijalnog iskorištavanja, slučjnog ulova i uništavanja njihovih staništa. Za pojednine vrste (rakovica, jastog, hlap, kuka) ribolov je dopušten isključivo profesionalnim ribarima u određenom razdoblju godine, dok je neke rakove trajno zabranjeno izlovljavati.

• 

Zaštićeni rakovi su:

I vi pomažete ako:

• prijavite nezakoniti lov i prodaju velikih rakova na tel. 112
• ne uzimate račiće iz njihovih staništa jer  ćete o njima saznati najviše ukoliko ih promatrate u prirodnom okolišu

Školjke

U Jadranu živi oko 240 vrsta školjaka. Velik dio školjaka živi uz obalu i na manjim dubinama, pričvršćen za kamenje ili zakopan u pijesku, što omogućuje njihovo jednostavno sakupljanje. Većinu školjaka moguće je uloviti rukom, bez posebne opreme, i s obale i iz mora.

Zbog toga su svima „lak plijen“, pa se, nažalost, nekontrolirano izlovljavaju zbog svog ukusnog mesa ili privlačne ljušture, koju mnogi požele zadržati kao suvenir.

• 

Strogo zaštićene vrste školjki:

• Kamotočac  (Pholas dactylus)
• Prstac  (Lithophaga lithophaga)
• Periska  (Atrina fragilis)
• Plemenita periska  (Pinna nobilis)

Plemenita periska  (Pinna nobilis)

Periska je najveća školjka Jadrana i Mediterana. Naraste i do 1 metar. Živi zabodena u pjeskovita dna, na dubinama od 2-30 m. Čest je stanovnik livada morskih cvjetnica. Zanimljivo je da se u njoj ponekad može pronaći i bisere.

Lijepu i veliku ljušturu mnogi žele imati kao suvenir, pa je često i bezobzirno vade iz mora. Naročito je prorijeđena u turističkim područjima. Zaštićena je u Jadranu i cijelom Sredozemlju, pa je izlov i trgovina strogo zabranjena. 

• 

I Vi pomažete ako:

• ne vadite periske iz mora
• ako prijavite izlovljavanje i prodaju periski na tel. 112

Prstac (Lithophaga lithophaga)  

Prstac živi i raste bušeći rupe u stjenovitoj morskoj obali. Zbog svog iznimno ukusnog mesa, prekomjerno je izlovljavan.  Osim što je potrebno 50-60 godina da naraste 7-8 cm, za njegovo vađenje nužno je razbiti i skoro nepovratno uništiti stjenovitu obalu.

Stoga je u RH zaštićen, a izlov i tgovina ove školjke stogo zabranjena.

I vi pomažete ako:

• ne lovite prstace
• odbijete prstace ponuđene u restoranu ili na crnom tržištu
• prijavite izlovljavanje i prodaju prstaca na tel. 112

Puževi

U Jadranu živi oko 800 vrsta puževa. Mogu se naći već na samom rubu mora, uz obalu na malim dubinama, ali i mnogo dublje.

Uglavnom se ne jedu, zbog čega se komercijalno ne izlovljavaju. Unatoč tome, jedan dio puževa je ugrožen. Uzroci su slučajni ulov u ribarske alate i ljepota njihovih kućica, zbog koje ih se često vadi iz mora kao suvenir ili u kolekcionarske svrhe.

• 

Strogo zaštićene vrste puževa su:

• Prugasta mitra   (Mitra zonata) – 8.000,00 Kn
• Tritonova truba  (Charonia tritonis) – 4.000,00 Kn
• Kvrgavi Tritonov rog  (Charonia lampas)
• Puž bačvaš  (Tonna galea) – 1.000,00 Kn
• Zupka  (Luria lurida) 
• Kruška  (Zonaria pyrum)
• Venerin puž  (Erosaria spurca)
• Argusovo oko  (Ranella olearia) 

Prugasta mitra (Mitra zonata)

Ovaj puž vretenaste kućice velik je desetak centimetara. Živi na dubini od 20-85 m duž cijele jadranske obale, ali je vrlo rijedak. 

Tritonova truba (Charonia Tritonis)

Tritonova truba je najveći jadranski puž koji naraste i do 40 cm. Živi na dubinama do 50 m duž cijele jadranske obale, ali je vrlo rijedak.

Puž bačvaš (Tonna galea)

Bačvaš je veliki jadranski puž koji dostiže težinu i do 1.5 kg. Živi na dubinama od 10-150 m u srednjem i južnom Jadranu. Nažalost je čest u ulovu pridnenom mrežom koćom.

Propisane kazne za izlov:

• Tritonova truba 4.000,00 kn
• puž bačvaš 1.000,00 kn
• prugasta mitra 8.000,00 kn
• periska 500,00 kn
• prstac 50,00 kn/komad

Bodljikaši

Jadranski bodljikaši vrlo su raznolika skupina organizama kojoj pripadaju zvjezdače, trpovi i morski ježinci.

Zvjezdače

Zvjezdače su morski organizmi karakterističnog zvjezdastog oblika s pet ili više krakova. Žive u pličaku, ali i na većim dubinama. Kako predstavljaju vrlo prepoznatljiv simbol mora, često se love i suše kako bi poslužile kao suvenir.  U Jadranu su strogo zaštićene dvije vrste.

Vrlo rijetka panceriova zvjezdica svojim živim bojama ukrašava livade posidonije.

Zmijolika zvijezda uobičajena je vrsta raznolikih boja, od narančaste do ljubičaste. Nastanjuje stjenovita dna, najčešće do 25 metara.

• 

Strogo zaštićene vrste:
Panceriova zvjezdica (Asterina panceri) 
Zmijolika zvijezda (Ophidiaster ophidianus)

Trpovi

U Jadranu živi 36 vrsta trpova ili morskih krastavca. Žive na morskom dnu, gdje miruju, pužu ili se zakopavaju u sediment. Devedesetih godina prošlog stoljeća trpove se intenzivno izlovljavalo radi izvoza na dalekoistočna tržišta, zbog čega im se broj drastično smanjio. Stoga je donesen zakon kojim se zaštućuju sve vrste trpova u Jadranu. U Jadranu je najpoznatiji crni obični trp (Holothuria tubulosa) koji živi duž čitave obale, od plićaka do dubine od 100 metara.

• 

Ježinci

U Jadranskom moru živi oko 20 vrsta ježinaca. Najčešće su okruglastog oblika i prekriveni bodljama.

U Jadranu su zaštićene dvije vrste ježinaca, a jedan od njih je hridinski  ježinac (Paracentrotus lividus). Živi u obalnom području, na kamenitim dnima, na dubini od 30 metara iako je najčešći na dubini do 6 metara. Zaštićen je zbog pretjeranog izlova jer se njegove gonade smatraju delikatesom, ali i zbog degradacije njegovih staništa.

I Vi pomažete ako:

• ne vadite iz mora zvijezde, trpove i ježince
• ne kupujete osušene primjerke kao suvenire
• prijavite izlovljavanje ili trgovinu na tel. 112

Žarnjaci

Žarnjaci su jedna od najšarolikijih skupina podmorja, različitih oblika i boja.  U tijelu imaju žarnice koje koriste za pričvršćivanje za podlogu, obranu, paraliziranje i hvatanje plijena.

U  Jadranu žive brojne vrste žarnjaka, podjeljenih u 3 razreda: obrubnjaci (Hydrozoa), meduze  (Scyphoza) i koralji (Anthozoa).

Od svih žarnjaka u Jadranu zaštićene su samo neke od 116 vrsta koralja (5 je strogo zaštićeno, a 14 zaštićeno). Ljepotu oblika i boja koralja najbolje ćete doživjeti pod morem. Ti ukrasi jadranskog podmorja, nažalost, nerijetko se uzimaju  kao suvenir. Izvađena na površinu, raskoš i ljepota ovih životinja, gotovo u potpunosti nestaje.   

Crveni koralj (Corallium Rubrum)

Vrlo je cijenjen i čuven jadranski crveni koralj, koji se vadi i obrađuje za izradu nakita jedinstvene ljepote. Ime mu potječe od grčke riječi koralion što znači „kći mora“.

Koraljarstvo na Jadranu ima dugu tradiciju. Na otoku Zlarinu vade se već od 13.st. .

Potkraj 19. stoljeća koralje su vadili ronioci opremljeni teškom i nedostatnom opremom, što je često završavalo nesrećama. Koraljare je tada na posao sa zebnjom ispraćao cijeli otok, a zidovi crkava u Zlarinu prepuni su zavjetnih grana koralja.

Premda je crveni koralj zaštičen i može se vaditi samo uz posebne dozvole i koncesije, njegova su staništa danas gotovo opustošena, posebno uslijed ilegalnog izlova.

• 

Gorgonije

Za razliku od koralja s tvrdim skeletom, u Jadranu žive i gorgonije (rod Eunicella i rod Paramuricea), koralji mekog skeleta. Izgledom podsječaju na morska „stabalca“ živopisnih boja. Gorgonije mogu biti žute, crvene, plave i ljubičaste boje, promjera i do 1 metar. Žive na hridinastom dnu većih dubina , pa u njihovoj ljepoti uživaju uglavnom ronioci. Gorgonije nisu zaštićene, ali ih ugrožavaju nesavjesni ronioci koji ih sakupljaju kao suvenir.

I Vi pomažete ako:

• prijavite da netko čupa ili namjerno oštećuje zaštićene i strogo zaštićene vrste koralja na tel. 112
• prijavite neovlašteno vađenje i prodaju koralja na tel. 112
• ne kupujete suvenire izrađene od koralja
• ne kupujete koraljni nakit bez odgovarajućeg certifikata tj. potvrde gdje i kako je koralj izvađen
• ne vadite gorgonije iz mora i ne uzimajte ih kao suvenir

Strogo zaštićeni:

• Crni busenasti koralj  (Antipathes dichotoma)
• Sredozemni crni koralj  (Antipathes mediterranea) 
• Crni koralj  (Antipathes subpinnata)
• Zvjezdani koralj  (Astroides calycularis) 
• Žuta gerardia  (Gerardia savaglia) 

Zaštičeni:

• Crveni koralj  (Corallium rubrum) 
• Busenasti koralj  (Cladocora caespitosa) 

• 

Spužva

Spužve su nepokretne morske životinje koje naseljavaju plitka i duboka morska dna. U Jadranu živi oko 200 vrsta od kojih je 11 vrsta strogo zaštićeno. Neke od njih ističu se ljepotom boja i oblika. Zbog toga su na meti nesavjesnih ronioca, koji ih često, razočarani njhovim izgledom nakon što ih istrgnu iz mora, jednostavno odbace. Naime, ovi će organizmi svu svoju ljepotu pokazati samo u svom prirodnom staništu, podmorju.

• 

I Vi pomažete ako:
prijavite da netko čupa, izlovljava ili neovlašteno prodaje strogo zaštićene vrste spužvi  na tel. 112

Strogo zaštićene:

• Geodia cydonium – velika kremenjača
• Tethya spp. – morske naranče
• Glass sponge – Staklača
• Yellow cage sponge – Duboka špiljska sumporača

U Jadranu žive i takozvane „pitome spužve“, Dalmata fina (Euspongia officinalis Adriatica) i slonovo uho (Euspongia officinalis lamella),  koje se beru i obrađuju u vrlo poznat i kvalitetan proizvod – prirodnu spužvu. Naći ćete ga u suvenirnicama duž cijele Jadranske obale. Po vađenju spužvi posebno su poznati žitelji otoka Krapnja koji se ovim zanatom bave još od 16. st. Ukoliko se nađete na Krapnju i želite sudjelovati u vađenju i preradi spužvi obratite se u ured TZ. Premda ove spužve nisu zaštićene vodite računa da ih mogu vaditi samo profesionalni spužvari.

Alge

U Jadranu živi velik broj raznolikih smeđih, zelenih i crvenih algi. Neke, strogo zaštićene, žive u zoni prskanja valova i u plitkom moru gdje ih može vidjeti svaki posjetitelj Jadrana. Strogo je zaštićeno dvadesetak vrsti algi, a među njima su  jadranski bračić (Fucus virsoides), vrste cistozira (Cystoseira spp.) i neke vrste vapnenačkih crvenih algi (Lithophyllum spp.). Nasipavanje obale i onečišćenje sve više ugrožava, ne samo alge, već i brojne životinjske vrste kojima alge služe kao dom i hrana.

• Jadranski bračić – Fucus virsoides
• Cistozira – Cystoseira spp.
• Vapnenački crvene alge – Lithophyllum spp.

I Vi pomažete ako:

• ne čupate ili na bilo koji drugi način oštećujete alge
• prijavite da netko čupa ili namjerno oštećuje zaštićene i strogo zaštićene vrste algi  na tel. 112

Morske cvjetnice

U Jadranu žive 4 vrste strogo zaštićenih morskih cvjetnica  koje stvaraju svojevrsne „podmorske livade“. Najveće površine zauzima posidonija (Posidonia oceanica) koja raste na dubinama do 35 metara. Ostale vrste rastu u plitkom moru i rjeđe su. „Livade morskih cvjetnica“ područja su iznimne bioraznolikosti. Posebnu važnost imaju kao staništa, skrovišta i mjesta razmnožavanja brojnih vrsta morskih organizama, pa uništavajući ih dovodimo u pitanje i prirodno obnavljanje tih vrsta.

Livade posidonije obogaćuju more kisikom, pa ih se naziva i „plućima mora“.  

Posebno ih ugrožava nautički turizam i nautičari koji svojim sidrima oru ove zelene livade, nesavjesni ribari koćarenjem, gradnja u obalnom području, uzgoj ribe u kavezima  i onečišćenje.

Uz “pomoć” nautičara (na sidrenim konopima) u Jadran su došle i izuzetno invazivne tropske zelene alge,  Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa, koje predstavljaju izravnu konkurenciju posidoniji u borbi za životni prostor.

Livade posidonije iznimno su osjetljive zbog svog sporog rasta, pa se nekoliko kvadratnih metara uništene livade neće obnoviti tijekom jednog ljudskog života.

Strogo zaštićene:

• Cymodocea nodosa – morska resa
• Posidonia Oceanica – posidonija
• Zostera marina – morska svilina
• Zostera Noltii – patuljasta svilina

I Vi pomažete ako:

• izbjegavate sidrenje na području livada morskih cvjetnica
• izbjegavate sidrenje jer time sprječavate širenje invazivnih tropskih algi, kaulerpi
• umjesto sidrenja, odaberete vezivanje za plutaču ili vez u marini ili lučici

Važni kontakti:

112 – jedinstveni europski broj za hitne službe Pozivom na broj 112 možete prijaviti  hitnu situaciju, nesreću ili prijetnju za ljudske živote, imovinu, okoliš i kulturna dobra.

MUP,  tel: 192, pomorska policija

Državni zavod za zaštitu prirode, tel: 01/5502-900, e-mail: vrste@dzzp.hr

Institut za oceanografiju i ribarstvo Split, tel:  021/408-000, e-mail: office@izor.hr

This text is protected by Copyright. Without the express written consent of the copyright holders reproduction; distribution, modification, re-transmission, or publication of the Copyrighted material is strictly prohibited and it constitutes as a crime according to the Criminal Law of the Republic of Croatia, as well as it is the foundation for the process of compensation in accordance with applicable regulations of the Croatian Law.