
- Jedrenje Hrvatska
-
by Ultra Sailing Team
Prekrasni otok Brač najveći je otok u Dalmaciji i sa 395 km² treći po veličini na Jadranu. Duž njegove 175 km duge obale ima mnogo prekrasnih manjih i većih uvala i dobro zaštićenih luka. Najveći dalmatinski otok ujedno je i najviši među jadranskim otocima – vrh „Vidove gore“ uzdigao se 778 metara iznad poznate bolske plaže „Zlatni rat“.

Još jedna posebnost ovog otoka je vapnenac po kojem je ovaj otok široko poznat. Brački vapnenac korišten je za izgradnju raznih hramova i palača u Splitu, Trogiru i Šibeniku.
Iliri su dokazano bili najstariji stanovnici otoka Brača, iz nepoznatih razloga Grci i Rimljani su zaobišli ovaj otok prilikom naseljavanja Jadranskog mora. Zbog toga, na otoku nema naselja koja pokazuju kontinuitet naseljenosti Grka i Rimljana, kao što to postoji na drugim jadranskim otocima, poput Visa (grč. Issa) ili Starog Grada (grč. Pharos) na otoku Hvaru. Otok Brač razvijao se vlastitim tempom i o njemu postoje brojne zanimljive priče i mitovi. No, mi želimo oploviti otok i istražiti njegovu “jedriličarsku stranu”, pa se posvetimo uvalama, lučicama i vjetrovima, kao i ostalim posebnostima ovog otoka koje su zanimljive nautičarima.
Vjetrovi Brača
Sjeverna strana Brača odvojena je od obale kopna 3 i 7 milja širokim “Bračkim kanalom” i potpuno je izložena buri (SI). Iako je je sjeverna strana otoka razvedena, niti jedna od dvadesetak uvala ne nudi dobar zaklon kad bura puše svom snagom.
Na južnoj strani otoka, naravno, najviše problema stvara vjetar jugo (JI), otok Hvar koji je ispred Brača pruža određenu zaštitu, au slučaju jakog juga smanjuje visina valova malo, ali ipak je poželjno otići na zapadnu stranu Brača i tamo pronaći vez kako bi se zaštitili od jake bure ili juga. U Hvarskome kanalu, koji susjedne otoke razdvaja na određenim mjestima 2,5 do 7 milja, jakih vjetrova ne manjka. Maestral će se dolazeći s pučine upravo ovdje na bračkim obalama tek prvi put zaustaviti. Nema prepreka ni od levanta, a ni bura ne manjka, kad se sjuri s Vidove gore.
Bobovišća i Milna
započnimo obilazak otoka Brača s njegove zapadne strane. Uvala Bobovišća, koja je vrlo popularna među čarter gostima koji svoj odmor započinju u Splitu, Trogiru i Kaštelima.
Uska uvala Bobovišća na kraju se račva u dva lijepa šumovita kraka, s istoimenim naseljem. Sa sjeverne strane, poslije punte je napušteno pristanište koje je u prošlosti služilo za utovar kamenja. Nešto istočnije, sa sjeverne strane, nalazi se 20-ak bova za privez gostiju u čarteru. Nemojte ići do kraja lijevog, sjeveroistočnog dijela zvanog “Vića”, jer se tu nalazi podvodni zid, ostaci ilirske civilizacije.
Vića je plitka, između 3 i 5 metara, a dno je muljevito, djelomično prekriveno morskom travom. U jugoistočnom dijelu uvale, zvanom Bobovišća, nalazi se malo selo s dvadesetak starih kuća i nešto novoizgrađenih vikendica. Dubina na ulazu i ispred Bobovišća varira između 8 i 12 metara. Cijelo naselje je okruženo šetnicom, na šetnici su vezovi sa strujom i vodom za 10-tak brodova. Inače, na ulazu u uvalu postavljeno je još 20 bova. Odlučite li se ovdje privezati bit ćete savršeno zaštićeni od svih vjetrova osim maestrala (NW). Bobovišća su malo idilično mjesto gdje možete provesti dan ili dva u miru, sigurno zaštićeni na bovi.
U Bobovišćima je pet godina živio naš pjesnik Vladimir Nazor. Tu je napisao „Pastira Lodu“, djelo o povijesti otoka. Na njega podsjeća spomenik u dnu porta.
Vez Bobovišća kontakt: 00385 91 5001619, Email: sidristebobovisca@gmail.com
Milna
1,5 milju južnije od Bobovišća je mnogo šira i prostranija uvala Milna. Uvala je najprije široko otvoren prema sjeverozapadu, a zatim se uvlači u kopno prema istoku. Milna je prekrasno malo lučko mjesto s vrlo lijepom atmosferom. Mjesto ne može pobjeći od svog venecijanskog porijekla.
Na rivi se ističe velika župna crkva. Milna je u prošlosti bila poznata po gradnji velikih teretnih brodova, vinogradarstvu i ribarstvu. U mjestu se nalazi nekoliko trgovina i restorana, kao i benzinska postaja na južnoj strani uvale. Što se tiče vezova u Milni, možete se vezati u 3 marine. Budući da se uvala duboko usjekla u kopno, Milna je dobro zaštićena od svih vremenskih nepogoda i vjetrova. Prva marina u Milni, “Marina Vlaška” nalazi se na pri samom ulazu sa sjeverne strane i maloj istoimenoj uvalici „Vlaška“. Marina Vlaška nudi 72 veza za jahte do 16m duljine. Privezan je za plutajuće molove i privezišta. Plovila za čarter uglavnom su vezane na vanjskom plutajućem doku.
Uplovite li dublje u Milnu, nakon benzinske pumpe s desne strane nalazi se druga marina „Nautički centar Milna“, krajnji zapadni mul pripada Nautičkom centru Milna i nudi 30-ak vezova s priključkom za struju i vodu, S njom graniči ACI marina Milna. Nautički centar Milna nalazi se ispred bivše tvornice sardina.
ACI Marina Milna nalazi se na samom kraju uvale, desno iza malog brodogradilišta. ACI je najveća marina u Milni i nudi 170 vezova u moru. Ne samo molovi ispred recepcije, već i trgovi nasuprot pripadaju većini ACI Marine.
Vezovi u Milni:
Marina Vlaska: 00385 21 636 028 & 00385 99 24474 10 info@marinavlaska.com
Nautic Center Milna: 00385 91 263805 & 00385 91 4000 487
ACI Marina Milna: 00385 21 636306 & 00385 98 398 851 m.milna@aci-club.hr
Južna strana otoka Brača
Iz Milne plovimo prema južnoj strani otoka Brača. Prvo prolazite Splitska Vrata, prolaz između otoka Šolte i Brača. Kroz prometna Splitska Vrata ljeti više treba paziti na gusti promet nego na vjetrove i struje.
Prve dvije uvale prema lijevoj strani su Osibova i Lučice. U obje uvale postoje bove za privez, ako želite uštedjeti na trošku bove postoje velike mogućnosti sidrenja u obje uvale. Uvala Osibova je gotovo 1 nm usječena u unutrašnjost otoka i nudi vrlo dobro zaštitu na sidru preko pjeskovitog tla u krajnjem stražnjem dijelu.
U uvali se nalazi ca. 20 bova za privez. Prije je ovdje bilo puno manje prometno i moglo se maksimalno uživati u prirodi, sada je tu hotelsko naselje i mali vodeni park. Što je odlična prilika za zabavu ako jedrite s djecom i obitelji.
Vez uvala Osibova kontakt: 00385 91 5242820, email: sime.kovacic@gmail.com
Susjedna uvala Lučice, koja je podijeljena na pet manjih krakova. U jednome od krakova, ovisno o vjetru, uvijek se može naći dobro zaklonište, a promjeni li vjetra potrebno se samo prebaciti u drugi krak.
Bove za privez smještene su u dva zapadna kraka. Tu se nalaze i dva restorana “Lučica” i “Bonito”. Ako niste zainteresirani za boravak na bovi, možete ostati na sidru u jednom od ostala tri kraka uvale Lučice.
Buoy field/restaurant Lucica Contact: 091 5979311
Bonito restaurant and buoys: 091 6201640
Ostale djelomično nenaseljene sidrišne uvale na južnoj strani Brača su Maslinova, Šmrka, Krušica i Blaca. Blaca je najpoznatiji od ove četiri uvale. To je vrlo lijepa uvala sa stjenovitom obalom okružena gustom borovom šumom. Obale su joj stjenovite, na kojima je teško naći mjesto za sunčanje, ali su zato idealne za skakanje u more. Dubina po sredini uvale je 17m. Od obale vodi 2 km duga pješačka staza (cca 45 min. uzbrdo) do pustinje Blaca i poznatog samostana. Samostan je nastao u 16. stoljeću kada su redovnici u zabačenoj špilji sagradili svoje imanje i samostan. Odlučite li se za posjet samostanu, preporučamo sidriti što bliže kraju uvale i dodatno pričvrstiti konope za obalu.
Bol i Zlatni Rat
Obalu između uvale Blaca i Bola mještani nazivaju plaža. Budući da na ovom dijelu obale nema gotovo nijedne uvale, barem nijedne koja nudi dobar zaklon, no zato se nižu predivna žala. Na svakoj plaži vidi se poneka stara kamena kuća ili vikendica novije gradnje.
Mi jedrimo dalje prema sljedećoj atrakciji na južnoj strani otoka Brača. Otprilike po sredini otoka nalazi se jedan od najpoznatijih prirodnih spektakala (nakon Modre špilje na Visu) na hrvatskom Jadranu. Oko 1 nautičke milje zapadno od grada Bola, u more se proteže rt, najposjećenija plaža u Hrvatskoj – Zlatni Rat. Ovisno o smjeru vjetra, možete sidriti ispred jedne ili druge strane od ovih plaža (loše sidrište), s tim da morate poštivati sigurnosni dio odvojen za kupače. Zlati rat je inače popularno mjesto za jedriličare na dasci, kite-surfere i slično. Pripazite na njih kad plovite i sidrite oko Bola.

Što se tiče vezova u Bolu, ponuda je prilično loša. Na srednjem gatu ima 4-5 vezova sa strujom i vodom, 15-tak vezova na rivi dužine 100m, 10-ak vezova na šetnici na zapadnoj obali i 5-10 bova za privez ispred luke. Većina ovih vezova je zauzeta usred ljeta. Bol je dosta živahno ljetovalište s puno brodskog prometa.
To je također jedan od razloga zašto mnogi čarter gosti Bol i Zlatni rat doživljavaju samo kao izletnička odredišta za kupnaje i često prenoće na susjednom otoku Hvaru (Vrboska ili Jelsa), koji se na ovom djelu nalazi jako blizu otoku Braču. Bol je najbolje polazište za planinski uspon na najviši vrh svih hrvatskih otoka, 778 m visoku Vidovu goru.
Prema istoku Bol završava prelijepim benediktinskim samostanom s crkvom na maloj stjenovitoj punti zvanoj Glavica.
Vezovi u Bolu: 00385 21 635 393 & 0038 95 4545 601
Sumartin
Na potezu obale istočno od Bola do naselja Sumartin nema posebnih sidrišta ili uvala. Sumartin je najistočnije u ujedno i najmlađe mjesto na Braču. Uz Supetar (sjeverozapadna strana), Sumartin je druga trajektna luka na Braču. Trajektom je povezan s kopnom, gradom Makarskom i istočnom stranom otoka. Ljeti, Sumartin ne uživa u velikom broju charter brodova.

Malim lučkim mjestom dominira franjevački samostan (muzej) s crkvom i zvonikom koji se vidi iz svakog kutka luke. Postoji nekoliko restorana i supermarketa. Ako se vežete u Sumartinu, možete kratko pješačiti do 3 km udaljenog Selca. Selca je jedno od tradicionalnih klesarskih središta na otoku.
Sjeverna obala Brača
Između Sumartina i Povlja na istočnom dijelu obale nalazi se samo jedna jedina uvala, Rasotica. U uvali Rasotica uglavnom su kupači koji dolaze na nekoliko sati brodom na jednodnevni izlet ili slično. Rasotica je prilično mala uvala, dubine između 3-5 m. Ako odlučite ostati na sidrištu ovdje, preporučujemo da se dodatno osigurate vezivanje krme za kopno.
Iz Sumartina obilazimo istočnu obalu Brača i dolazimo do malog primorskog mjesta Povlja. Povlja su malo lijepo selo. Povlja su osnovali benediktinci, koji su u 12. stoljeću na ostacima starokršćanske bazilike sagradili samostan. Uz samostan je lijepi kaštil. Ako ste neki od onih koji uz jedrenje vole ponekad i razgledati znamenitosti pojedinog mjesta, ovdje ćete na malom prostoru naići i na ostatke rimske vile rustike.
S desetak krakova zaljev Povlja nudi sigurno sidrište za sve smjerove vjetra. U krajnjem istočnom kraku smjestilo se mjesto Povlja sa svojom lučicom. Vezovi su dostupni na dugoj kamenoj šetnici ili u zapadnoj uvali “Uvala Luka” na sidru ili na nekom od plutajućih gatova ili bovama za privez koji pripadaju dvama restoranima “Pipo” (žute bove) i “Rojen”. (crvene bove).

Treća mogućnost je sjeverni krak, gdje treba baciti sidro na dubini od 3 do 8 metri i vezati se krmom za obalu. Tijekom dana u uvali ima mnogo brodova koji dolaze na jednodnevne izlete iz obližnjih mjesta Brela, Baške Vode i Makarske. Većina ih odlaze pred noć, tako da možete sami uživati u sidrištu.
Vez uvala Luka kontakt:
Restaurant Pipo: 00385 98 781 358 Email: pipo-luke@yahoo.com
Restaurant Rojen: 00385 98 867 292
Uvala Pučišća
U svim uvalama koje slijede pri jedrenju do Pučišća, a to su “Lozna”, “Duboka”, “Kupinova” i “Veselje”, nalazili su se kamenolomi ili su služili kao luke za utovar kamena. Punte su im produljene gomilama nabacanog otpadnog kamena.
Pučišća su lučki zaljev koji se duboko usjekao u unutrašnjost otoka na sjevernoj obali. Mjesto je najpoznatije po klesarskoj tradiciji, gdje se i danas nalazi najveći kamenolom na otoku i jedina Klesarska škola, koju turisti rado posjećuju i mogu vidjeti buduće klesare na djelu. Klesarska škola u Pučišćima (djeluje od 1909. godine) jedna je od tri takve škole u Europi, a njen cjelokupni obrazovni program godišnje pohađa stotinjak učenika.

Najbolje je vezati se ispod zvonika crkve sv. Jeronima s početka 17 st. Uz sam 30 m dugi mol s nasipom od kamena prije rive kao i uz rivu prema kraju luke je plitko. Luka se nalazi nešto manje od jedne milje uz ulaz na desnu stranu. Ima oko 20 vezova, a uvala nudi dobar zaklon od svih vjetrova osim jake tramuntane i bure. Pučišća imaju nekoliko restorana, barova i supermarketa.
Uvala Postira
Sa zapadne punte Sv. Nikole, gdje se nalazi prekrasan svjetionik, ima sedam uvala u kojima se možete zaustaviti na kupanju prije nego što stignemo do mjesta Postira. Prva od njih je Česminova, pola milje potom dolazi mala uvala Sladiola, zatim Težišće, Prapatna i Klinica. Zatim dolazi mala uvala Lovrečina. Ovo mjesto uglavnom posjećuju brodovi za dnevne izlete zbog pješčane plaže.
Odlučite li se ovdje usidriti, imajte na umu da je četrdesetak metara od obale more jedva do koljena, pa je zaljev vrlo plitak. Nakon Lovrečine je uvala Trstena, u Trstenoj se nalazi cijev od vode, pa je u uvali zabranjeno sidriti, a zatim dolazi naselje Postira.

Postira su malo, lijepo ribarsko mjesto. U prošlom stoljeću Postira su bila administrativno središte otoka Brača. Stare kuće ovog poznatog dalmatinskog ribarskog mjesta kao da rastu iz mora. Na brežuljku iznad mjesta nalazi se mjesna crkva sv. Ivana iz 15. stoljeća, a odatle je do srednjovjekovnog naselja Dol tri kilometra. Dol je težačko naselje, odakle su se Postirani spustili na more.
U Postirima se gradi nova vanjska riva i još jedno pristanište na zapadnoj obali luke. Tu postoje cca. 20 vezova za charter brodove koji su u prolazu, vezovi imaju priključak sa strujom i vodom. Dubina u luci iznosi oko 5 – 6 metara, a na novom pristaništu za jahte dubina je 4 metra. Sidrenje u luci je zabranjeno zbog brojnih bova za privez. U mjestu ćete pronaći nekoliko restorana, poštu, supermarket i malu pekaru.
Supetar & Sutivan
Nastavljamo plovidbu prema zapadu do Supetra i Sutivana. Supetar je danas glavna luka otoka Brača i glavna pristanište trajekta za Split. Mjesto ima sva obilježja grada i službeno je jedini grad na otoku Braču, tako da ako ste željni civilizacije, ovdje možete uživati u potpunosti.
Većina turista koji posjećuju otok tijekom ljeta uglavnom posjećuju Supetar i okolna mjesta. Kao takvo, to nije najtiše mjesto za privez. Na novoj Rivi ima nekoliko vezova sa priključkom za struju i vodu, te dodatnim malim molom. Kao ‘glavni grad’ Brača, Supetar je vrlo živahan. Ljeti se održavaju brojna događanja i koncerti. Ovdje ćete pronaći nekoliko velikih supermarketa, brojne restorane, banku, poštu, ambulantu itd.
U srcu otoka, desetak kilometara od Supetra, smjestila se 800 godina stara “bračka metropola” Nerežišća i obližnji Donji Humac, koje preporučamo posjetiti. Da biste upoznali otok, morate istražiti unutrašnjost otoka i tek tada postajete svjesni povijesti i otoka oko kojeg ste plovili.
Od Supetra do Sutivana nalazi se još jedna uvala Mirca koja ima lukobran za zaštitu od bure. Od Mirca su dvije nautičke milje do Sutivana, posljednje luke na sjevernoj strani otoka prije ulaska u zapadni dio i posljednje dvije uvale Stipanska i Stiniva. Nakon toga dolazi uvala Bobovišća odakle smo krenuli. Za razliku od Supetra, Sutivan je mirnije mjesto.
Luka je vrlo mala, jedva da ima mjesta za 5-6 brodova na lukobranu koji nudi priključak za struju i vodu, plovilima u tranzitu.
Zapadna obala Brača
tamo gdje smo krenuli Od Sutivana postoji nekoliko manjih uvala na sjevernoj strani otoka pogodnih za zaustavljanje na kupanju ili, ako vjetrovi dozvoljavaju, možete i prenoćiti na sidru, poput uvala “Livka” ili “Borak”. Uvala Livka nudi dobru zaštitu od juga i maestrala, ali po buri ćete biti potpuno izloženi. U uvali je također jako plitko, pa je najbolje sidriti ispred a gumenjakom se provozati do same obale.
Nakon njih ponovno dolazimo na zapadni dio otoka i u uvale “Gomilica”, “Svičurac” i “Martinovica”, koje se nalaze južno od sjeverozapadnog vrha Brača, prva veća uvala je Stipanska. U prošlosti su stanovnici sela Sutivan koristili uvalu Stipanska, kao luku i zaklon od jakih udara bure. U ovoj uskoj uvali možete sidriti po sredini na dubini od 9m. Uvala Stipanksa je popularna za charter goste koji isplovljavaju iz Splita ili Kaštela, te po lijepim vremenskim uvjetima imaju mogućnost prvu noć provesti na sidru.

Ostale dvije uvale koje slijede nakon Stipanske i prije velike uvale Bobovišća su uvale “Stiniva” i “Tiha”. Obje uvale imaju pjeskovito dno i djelomično su plitke, pa je sidrenje ovdje po maestralu i tramuntani vrlo teško i ne preporučuje se. U tom slučaju bolje je pronaći vez u uvali Bobovišća.
Ultra Sailing želi vam puno zabave u istraživanju prekrasnog otoka Brača.

























